Organizator programa

Centar IGW Zagreb

Direktor: Jadran Morović

Adresa: Ulica kralja Držislava 12, 10000 Zagreb

Telefon: +385 1 481 2255

centar.igw.zg@gmail.com, www.centarigwzagreb.hr

 

Voditeljice programa: Ana Čović i Vedrana Kurjan Manestar

 

Kome je program namijenjen

Program je osmišljen kao posebno dodatno obrazovanje namijenjeno ovlaštenim psihoterapeutima i savjetodavnim terapeutima različitih psihoterapijskih usmjerenja. Iznimno, program mogu pohađati polaznici završne godine edukacije za psihoterapeuta/savjetodavnog terapeuta uz uvjet da osnovnu edukaciju dovrše najkasnije do kraja trajanja dvogodišnjeg programa za rad s djecom i adolescentima.

 

Ciljevi programa

Dvogodišnji program posebnog dodatnog obrazovanja iz Gestalt terapijskog pristupa u radu s djecom i adolescentima osmišljen je s ciljem usvajanja osnovnih teorijskih koncepata Gestalt terapije u kontekstu rada s djecom i adolescentima, stjecanja praktičnih vještina i integriranja u postojeća znanja i vještine. Također, cilj je upoznavanje i praćenje faza terapijskog procesa, primjena specifičnih Gestalt terapijskih tehnika u radu s djecom i mladima te rad s roditeljima.

Program je usklađen sa Zakonom o psihoterapiji i Pravilnikom o posebnom dodatnom obrazovanju za rad s djecom te je odobren od strane Hrvatske komore psihoterapeuta.

 

Uvjeti koje kandidati trebaju ispunjavati za upis programa:

• Završena edukacija za psihoterapeuta ili savjetodavnog terapeuta ili ako se radi o polaznicima završne godine edukacije za psihoterapeuta/savjetodavnog terapeuta ta edukacija treba završiti najkasnije do kraja trajanja dvogodišnjeg programa za rad s djecom i adolescentima.
• Ispunjen i mailom poslan prijavni obrazac (uz prijavnicu potrebno je priložiti kopiju/skenirani certifikat/dopusnicu HKPT ili indeks)
• Mogućnost rada s djecom i adolescentima i primjene stečenih znanja od druge godine edukacijskog programa
• Pohađanje pripremne radionice prije upisa dvogodišnjeg programa
• Poznavanje engleskog jezika radi praćenja radionica koje će voditi strani trener te proučavanja literature

U slučaju velikog broja zainteresiranih kandidata za edukaciju koji zadovoljavaju tražene uvjete, voditeljice će na temelju podataka iz prijavnice odlučiti koje će kandidate pozvati na pripremnu radionicu.

Osim navedenih uvjeta, kriteriji po kojima će voditeljice edukacije vršiti selekciju kandidata za prihvaćanje u edukaciju i kasnije praćenje tijekom edukacije su: spremnost preuzimanja rizika i eksperimentiranje, emocionalna stabilnost, suosjećanje, sposobnost percipiranja sebe i drugih, sposobnost za kontakt i sposobnost ponovnog uspostavljanja prekida kontakta, spremnost za uvažavanje integriteta drugih ljudi.

Od polaznika se očekuje da na prvoj godini edukacije započne individualnu terapiju, a od druge godine da započne psihoterapijski rad s djecom i adolescentima pod supervizijom i da je sposoban koristiti Gestalt terapijski pristup u radu s klijentima.

Trajanje programa i obaveze koje polaznik treba ispuniti (tabelarni prikaz edukacije je u prilogu):

1. Radionice

Prije upisa dvogodišnjeg programa, zainteresirani polaznici pohađaju pripremnu radionicu (subota 9.00 – 19.00, nedjelja 9.00 – 14.30; što predstavlja ukupno 19 sati iskustvenog rada). Svrha pripremne radionice je upoznavanje potencijalnih polaznika s voditeljicama programa i metodama rada te na njoj voditeljice programa procjenjuju zadovoljava li kandidat propisane kriterije i čine izbor kandidata koji upisuju dvogodišnji program. Satnica pripremne radionice pribraja se satnici iskustvenog rada u ukupnoj satnici edukacije.

Program Gestalt terapijski pristup u radu s djecom i adolescentima traje dvije godine. Svaka edukacijska godina sastoji se od 9 trodnevnih radionica u trajanju od 24 sata po radionici (jedan edukacijski sat je 45 min).

Kroz ovaj model rada, polaznici će dobiti 262 sata teorije i 132 sata iskustvenog rada vezano uz Gestalt terapijski pristup s djecom i adolescentima.

Satnici iskustvenog rada pribraja se satnica pripremne radionice, što ukupno iznosi 151 sat.

Raspored trodnevne radionice: petak 16.00 – 20.00, subota 9.00 – 19.00, nedjelja 9.00 – 14.30. Tokom rada predviđene su kraće pauze, a u subotu pauza za ručak od 13.00 do 14.30.

Dinamika održavanja radionica je jedan vikend mjesečno (s pauzama za vrijeme ljetnih i zimskih praznika).

Polaznik je dužan prikupiti potpise trenera u indeksu, nakon sudjelovanja na pojedinoj radionici.

2. Neposredni rad s klijentima

Na drugoj godini edukacije polaznik je dužan započeti s praktičnim radom s djecom i adolescentima pod supervizijom u trajanju od minimalno 200 sati te evidentirati sate neposrednog rada u protokolima koji su posebno izrađeni za tu svrhu.

3. Supervizija

U sklopu dvogodišnjeg programa polaznik je dužan pohađati supervizije (ukupno 98 sati) po sljedećem modelu:

• Dvije supervizijske radionice u sklopu programa (38 sati)
• Individualna supervizija (36 sati)
• Supervizija u maloj grupi, od dva do četiri člana (24 sata)

Preporučena dinamika supervizija je svakih 4 do 5 sati neposrednog rada.

Cijenu individualne supervizije i supervizije u maloj grupi polaznik dogovara s izabranim Gestalt supervizorom (popis supervizora je u nastavku).

Sati supervizije i potpisi supervizora evidentiraju se u protokolima.

4. Osobno terapijsko iskustvo (individualna psihoterapija)

Tijekom cjelokupnog dvogodišnjeg programa polaznik je obavezan imati minimalno 35 sati individualne terapije kod Gestalt terapeuta. Lista terapeuta dostupna je na stranicama Centra IGW Zagreb na linku: https://centarigwzagreb.hr/psihoterapeuti-u-sklopu-edukacije/.

5. Pisani završni rad i obrana završnog rada

Nakon završnog feedbacka i evaluacije profesionalnih kompetencija od strane voditeljica programa te nakon ispunjavanja svih propisanih uvjeta (prikupljenih potpisa trenera, supervizora i individualnog terapeuta, obavljenih minimalno 200 sati neposrednog rada s klijentima) polaznik piše završni rad o odabranom terapijskom procesu, uključujući osvrt na superviziju i teorijsku refleksiju. Rad se šalje u tri primjerka u Centar IGW Zagreb najmanje 12 tjedana prije datuma završnog ispita. Rad će ocjenjivati tri trenera, a rad može biti prihvaćen ili odbijen. Prihvaćanje rada je preduvjet za poziv na obranu završnog rada. U slučaju da završni rad nije prihvaćen, polaznik može predstaviti novi završni rad nakon najmanje četiri mjeseca.

Obrana završnog rada polaže se pred tročlanom komisijom koju čine dva voditelja edukacije i jedan član tima trenera Centra IGW Zagreb.

Edukacija završava obranom završnog rada.

Edukacijska grupa

Nakon pripremne radionice formira se grupa, koja je zatvorenog tipa, s minimalno 12 i maksimalno 16 članova.

Mjesto održavanja programa

Dvogodišnji program Gestalt terapijski pristup u radu s djecom i adolescentima održavat će se u Zagrebu.

Način rada

Dio radionica dominantno obrađuje specifična teorijska područja relevantna za rad s djecom i adolescentima, a drugi dio radionica je pretežno iskustvenog karaktera, u njima se kroz individualni rad, rad u parovima i malim grupama kao i demonstriranje primjera iz prakse usvajaju vještine u Gestalt terapijskom pristupu u radu s djecom i adolescentima.

Edukacija je nadahnuta pristupom Violet Oaklander i drugih autora u području suvremenog Gestalt terapijskog pristupa u radu s djecom i adolescentima te općenito Gestalt terapijske teorije.

Kako bi se osigurala kvaliteta programa, radionice će se redovito evaluirati od strane polaznika. 

Ugovor

Po uključivanju u edukaciju, Centar IGW Zagreb sa svakim polaznikom potpisuje ugovor o međusobnim obavezama. Potpisivanjem ugovora za prvu edukacijsku godinu polaznik se obavezuje financijski sudjelovati na toj godini.

Na kraju prve edukacijske godine ugovor se može obnoviti ili raskinuti. Ugovor se automatski obnavlja ako polaznik uspješno završi godinu, a raskida se pismenim putem. Ukoliko polaznik ne želi/ne može nastaviti s edukacijom na drugoj godini, dužan je o tome pismeno obavijestiti voditelje edukacije prije početka druge godine edukacije. Ukoliko polaznik želi nastaviti edukaciju i na drugoj godini, ugovorne obaveze se prenose na tu godinu.

Voditelji edukacije imaju mogućnost uskratiti suglasnost pojedinom članu grupe za nastavak edukacije uz obrazloženje te odluke.

Sudjelovanje u edukaciji dokumentirano je u indeksu koji svaki polaznik dobiva na početku edukacije.

Dozvoljeni izostanci s radionica i nadoknada

Dozvoljeno je izostati najviše dva sata (120 min) po radionici, uslijed opravdanog razloga, kako bi se dobio potpis za tu radionicu. U toku jedne edukacijske godine dozvoljeno je izostati s dvije radionice uz obavezu nadoknade iste radionice s drugom edukacijskom grupom. Ukoliko polaznik na prvoj godini izostane s tri ili više radionica, ne može nastaviti edukaciju na drugoj godini. Uvjeti koje polaznik treba ispuniti da bi pristupio obrani završnog rada su nadoknađene sve radionice s kojih je izostao i prikupljeni potpisi.

Certifikat i potvrda

Edukacija završava obranom završnog rada.

Po završetku edukacijskog programa i ispunjavanju svih propisanih uvjeta, Centar IGW Zagreb polazniku programa izdaje certifikat i potvrdu o završenom dvogodišnjem programu iz Gestalt terapijskog pristupa u radu s djecom i adolescentima, u skladu s odredbama Pravilnika o posebnom dodatnom obrazovanju za rad s djecom i adolescentima HKPT.

Polaznik koji je prekinuo edukaciju može dobiti potvrdu s popisom radionica na kojima je sudjelovao te realiziranom satnicom.

Gestalt terapijski pristup u radu s djecom i adolescentima – opis programa 

1.godina

1.Temeljni pojmovi u Gestalt psihoterapiji s djecom i adolescentima; Terapijski proces; Prvi susret

Treneri: Ana Čović, Vedrana Kurjan Manestar

Polaznici će dobiti uvid u osnovne teorijske koncepte Gestalt psihoterapije u radu s djecom i adolescentima: holistički pristup, Ja – Ti odnos, kontakt, svjesnost i iskustvo, tijelo i senzorika, emocije, organizmička samoregulacija, polariteti, nedovršeni poslovi, samopodrška.

Osvrnut ćemo se na specifičnosti Gestalt psihoterapije u radu s djecom i adolescentima u odnosu na druge terapijske pravce kao i karakteristike i kompetencije dječjeg terapeuta.

Polaznici će dobiti pregled faza terapijskog procesa, koje će detaljnije biti obrađene tijekom dvogodišnje edukacije, kao i ciljeve koji se žele postići terapijom. Faze terapijskog procesa obuhvaćaju: uspostavljanje odnosa klijent – terapeut, kontakt i funkcije kontakta, ekspresija emocija, samoprihvaćanje, završetak terapijskog procesa. Detaljno će se obraditi prvi susret s djetetom i roditeljima (objašnjenje formalnih aspekata rada, definiranje granica, povjerljivost), te Gestalt dijagnostika i procjena djeteta/adolescenta. Poseban naglasak je na radu s roditeljima tijekom cjelokupnog terapijskog procesa (od uspostavljanja prvog kontakta s roditeljima, pružanje i dobivanje relevantnih informacija, kako i kada uključiti roditelja kao podršku djetetovom procesu, davanje povratnih informacija roditeljima i sl.).

2. The child therapist’s resources – the child’s needs

Trainer: Hanna Paulmichl-Fak

Where are the roots of your motivation to do psychotherapy with children and adolescents?

In this workshop you will look back at your own childhood to see what resources you are drawing on. It may be „difficult“ times you went through, that made you realise what support was helpful or would have been helpful, but also the “good” times where you can draw from the full. In both lies the origin of your personal knowledge about what children might need from a therapist in therapy. From there we will look at issues of protective and healing factors. Offering curative relational experiences is an essential aspect of the Gestalt therapy approach. Also we will discuss how to strengthen the young patients’ resources and promote their ability of self-regulation.

In addition to our reflections on the therapeutic attitude, we will also consider very concretely what the room you want to offer to your young patients should look like. What is the therapy material which seems important and therapeutically useful to you?

This workshop includes elements of self-awareness as well as praxeology.

3. Početak terapijskog procesa; Ja – Ti odnos ; Dječji crtež

Treneri: Ana Čović, Vedrana Kurjan Manestar

Prema Violet Oaklander, istaknute Gestalt terapeutkinje za rad s djecom i mladima, razlozi koji djecu dovode na terapiju su teškoće u ostvarivanju dobrog kontakta i slab osjećaj sebe, uslijed blokiranih emocija i nedovoljne okolinske podrške u zadovoljavanju njihovih potreba. Na ovoj radionici bavit ćemo se temom odnosa terapeuta i djeteta/adolescenta: koje su karakteristike dobrog terapijskog odnosa i kako terapeut doprinosi uspostavljanju dobrog odnosa s djetetom.

Polaznici će teorijski i iskustveno biti upoznati s konceptom kontakta i poremećaja granica kontakta te kako ih prepoznati u radu s djecom i adolescentima. Otpori se javljaju kada se dijete ili mlada osoba ne osjećaju podržano na adekvatan način od okoline. Stoga se na otpore u Gestalt terapiji gleda na način da imaju zaštitnu funkciju a prihvaćanjem i poštivanjem otpora, paradoksalno, otvara se mogućnost prema prihvaćanju novog iskustva.

Predstavit ćemo model rada Violet Oaklander koji se sastoji od četiri elementa te upotrebu različitih projektivnih tehnika u radu s djecom i adolescentima.

Detaljnije ćemo se osvrnuti na dječji crtež: njegove razvojne aspekte te upotrebu crteža u terapijske svrhe.

4. Razvoj djece i adolescenata; Razvojne teškoće

Trener: Snježana Bilać

Dječje ponašanje je organizirano i svrhovito te kompetentno u odnosu na njegovu biološku zrelost i druge višestruke uvjete razvoja. Ovaj dio edukacije obuhvatit će prenatalni i perinatalni razvoj djeteta, s naglaskom na razvoj mozga i nepovoljne čimbenike razvoja (genetske, biološke i socijalne). Daljnja tema će biti razvoj djece i adolescenata po pojedinim područjima razvoja, imajući na umu da su sva razvojna područja međusobna isprepletena. Uz teorijske spoznaje, bit će prikazani i konkretni primjeri s ciljem osvještavanja integriranosti razvoja. To su tjelesni, kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj, a posebno će se naglasiti nove spoznaje u području izvršnih funkcija te seksualni razvoj.

Djeca s razvojnim rizicima i razvojnim teškoćama mogu biti ometena u različitim područjima razvoja pa su u psihoterapijskom radu važna znanja o pojedinim rizicima i njihovim mogućim nepovoljnim ishodima. Naglasak će biti na neurorizičnoj djeci urednog općeg razvoja te djeci s pojedinim vrstama teškoća (genetski poremećaji, oštećenja vida, sluha, govora i jezika, komunikacije, tjelesna oštećenja, intelektualne teškoće, autizam).  Prikazat će se originalni model neuropsihološke psihoterapije s djecom s razvojnim teškoćama (standardna medicinska i psihologijska psihodijagnostika, odnosno funkcionalnost djeteta kao sastavni dio psihoterapije).

5. Tijelo, pokret i senzorička iskustva u radu s djecom i adolescentima

Treneri: Vedrana Kurjan Manestar, Ana Čović

Osvještavanje i poticanje senzoričkih iskustava (vid, sluh, dodir, miris, okus) osnažuje dijete i pomaže mu da se osjeća dobro i kompetentno.

Emocije su povezane s tijelom, a poticanjem osjetilnih iskustava pomažemo osvještavanju emocija. Polaznici će na ovom modulu teorijski i iskustveno proći načine na koje mogu dobiti podršku iz svojeg tijela i kretanja prema principima organizacije tijela (prema I. Bartenieff): podrška daha, težine, centra tijela, povezanosti centra s periferojm,  prepuštanja, podrška rotacjie te homologna, homolateralna i kontralateralna podrška povezanosti tijela te isto primjenjivati u radu s djecom i adolescentima. Također, teorijski i iskustveno upoznati će ulogu i utjecaj neverbalne komunikacije i korištenje tijela i pokreta u radu s djecom. Proći ćemo na koji način terapeut osvještavanjem svojih tjelesnih reakcija primjenjuje to znanje, odnosno bolje rečeno vještine kao alat u terapijskom procesu. Vježbat ćemo kako se što bolje uskladiti s klijentom i vidjeti, osjetiti možda više nego znati, na koji načni se povezati s unutrašnjim svijetom djeteta i/ili adolescenta.

Polaznici će upoznati faze razvojnog pokreta i razvojnih ritmova (prema Veronika Sherborne, Kestenberg) kod djece i na koji način se primjenjuje u terapijskom radu s ciljem razvijanja snažnog osjećaja sebe kroz tijelo i senzoričke funkcije kontakta, ali i s ciljem ostavarivanja što kvalitetnijeg kontakta s djecom i adolescentima putem neverbalne komunikacije.  Polaznici će osvjestiti na koji način obrasci kretanja i specifična iskustva koje kao dijeca razvijamo kroz tijelo, postaju temelj i psihološkog funkcioniranja i samoregulacije i regulacije odnosa s okolinom, ali i obrnuto, kako naši odnosi s okolinom i psihološka iskustva djeluju na obrasce kretanja (prema Ruella Frank i Frances La Barre, W. Lamb, R. Laban, Bainbridge-Cohen).

6. Razumijevanje simptoma kod djece i mladih u kontekstu dinamike odnosa roditelj – dijete

Trener: Dušanka Kosanović

Cilj ove radionice je opisati i prikazati osnovne postavke o prirodi odnosa između djece i odraslih u obiteljskom kontekstu.

U savjetodavnom i terapijskom radu s djecom i mladima koji imaju bilo koju vrstu poteškoća, od ključne važnosti je u našim profesionalnim intervencijama uzeti u obzir kvalitetu odnosa i interakcija između članova obitelji: s jedne strane među odraslima (prvenstveno roditeljima/skrbnicima) te s druge strane između odraslih i djece.

Načini postojanja i ponašanja odraslih u obitelji usko su vezani uz dobrobit djeteta kao i uz razumijevanje djetetovih poteškoća. U tom smislu, pored našeg interesa za dijete važno je da budemo zainteresirani i za osobnost roditelja te njihove kapacitete  da brinu o odnosu –  da u njega ulažu i budu odgovorni za taj svoj ulog kao i za ukupnost njegove kvalitete.

Stoga su nam informacije o odnosu bitne, posebno kada se radi o emocionalnim, socijalnim ili ponašajnim poteškoćama kod djece i adolescenata, odnosno pri prepoznatim poteškoćama (simptomima) zbog kojih roditelji traže pomoć stručnjaka. Prepoznate poteškoće odraslima predstavljaju alarm jer vide da dijete ima problem i oni traže pomoć za dijete. No u toj obitelji u najmanju ruku dvoje ima poteškoću – i dijete i roditelj/i, a nerijetko stručnjaku dolazi (i stručnjak prima!) samo dijete.

Na ovoj radionici govorit ćemo o:

• Razumijevanju odnosa s aspekta integriteta i suradnje
• Razumijevanju simptoma kao signala da djetetu nije dobro u njemu važnim odnosima
• Odgovornosti odraslih za kvalitetu odnosa s djetetom

7. Razvoj, uloga i karakteristike dječje igre; Igra i kreativni mediji u terapijskom kontekstu; Jačanje djetetovog osjećaja sebe; Ekspresija emocija

Treneri: Vedrana Kurjan Manestar, Ana Čović

Na ovoj radionici bavit ćemo se dječjom igrom: ulogom igre i njezinim karakteristikama ovisno o dobi djeteta te općenito upotrebi igre i kreativnih medija u terapijske svrhe.

Bavit ćemo se definiranjem pojma jačanja djetetovog osjećaja sebe kao i terapijskim tehnikama za njegovo poticanje.

Bit će prikazane različite projektivne tehnike (crtež, glina/plastelin, projektivne priče i sl.) za poticanje ekspresije emocija. U radu s djecom i adolescentima, rad s projektivnim materijalima može se odvijati na simboličkoj i na realnoj razini te će podrobnije biti objašnjene obje razine.

Poseban naglasak bit će na ekspresiji emocija:

• ljutnje: razvojni aspekti, svjesnost o ljutnji, dolaženje u kontakt s ljutnjom i prihvaćanje ljutnje, važnost uspostavljanja granica i odabir sigurnog načina ekspresije ljutnje
• tuge: razvojni aspekti gubitka i žalovanja, tehnike za podršku ekspresije tuge
• straha: razvojni aspekti, kako s djecom raditi na prihvaćanju straha i tehnikama nošenja sa strahom

8. Psihopatologija predškolske i rane školske dobi

Trener: Tanja Sever

Kroz radionicu će biti prezentirano partnerstvo perspektive razvojne psihopatologije i tradicionalnog kliničkog pristupa.

Klinički pristup odnosno pristup utemeljen na poremećajima naglašava opis simptoma, uzroka i liječenja poremećaja kod djece i mladih. Perspektiva razvojne psihopatologije donosi pogled da se teškoće djece i mladih trebaju vezati za razvojni kontekst. Djeca i adolescenti su uklopljeni u krug društvenih i okolinskih utjecaja koji uključuju obiteljske interakcije, prijateljstva, rod, spol, vršnjake, vrtić i školu, ali i sve izraženije kulturalne okolnosti.

Koliko je to danas drugačije i naglašeno otežano i u prepoznavanju i u tretiranju, koliko se generacija Z razlikuje od ranijih generacija, pokušat ćemo sagledati kroz ciljane teme:

• Biološki i okolinski konteksti psihopatologije
• Perfekcionizam – olovna tekovina suvremenog doba
• Anksiozni i srodni poremećaji
  • Naglasak na separacijsku anksioznost i odbijanje odlaska u školu i opsesivno – kompulzivni poremećaj
• Poremećaji iz spektra autizma
  • Naglasak na Aspergerov sindrom
  • Znamo li što je socijalno pragmatički poremećaj? Znamo li ga prepoznati jer je danas najučestaliji?
• Deficit pažnje, hiperkinetički poremećaj
  • Što je ADD, a što ADHD? Što su specifične teškoće pamćenja i učenja?
• Poremećaji raspoloženja u ranoj školskoj dob
  • Naglasak na depresivnost u ranoj školskoj dobi
• Teškoće ophođenja
  • Naglasak na poremećaj s prkošenjem i suprotstavljanjem
  • Agresivnost i nasilje

*** U zadnjem danu  bit će prikazan i razmatran i entitet darovitosti promatran kroz dvojne i pogrešne dijagnoze darovite djece.

9. Rad na polaritetima s djecom i adolescentima; Rad s roditeljima

Treneri: Ana Čović, Vedrana Kurjan Manestar

Polariteti su jedan od temeljnih teorijskih koncepata u Gestalt terapiji i podrazumijeva pristup da svaka osoba unutar sebe ima niz komplementarnih osobina koje promatramo kao kontinuume. Zdravo i prilagođeno funkcioniranje podrazumijeva sposobnost fleksibilnog kretanja po kontinuumu, ovisno o potrebama pojedinca i zahtjevima okoline u određenom trenutku.

Uz teorijsku pozadinu i definiranje pojma, polaznici će dobiti uvid i alate kako koncept polariteta primijeniti u radu s djecom i adolescentima.

Na ovom modulu naglasak će biti na prikazu tehnika pješčanika i upotrebe različitih figurica te asocijativnih karata i sličnih materijala koje terapeut može ponuditi djetetu ili adolescentu za istraživanje i osvještavanje polariteta.

Polaznici će na temelju prikaza primjera iz prakse ali i osobnog iskustva, steći uvid u načine primjene navedenih tehnika i terapijske ciljeve koji se žele postići.

Također, bavit ćemo se i načinima kako roditelji mogu biti podrška svojoj djeci promatrano kroz prizmu polariteta te kako terapeut može voditi roditelje kroz ovaj proces

2. godina 

1.Dijete unutar zajednice iz perspektive Gestalt psihoterapije

Trener: Tanja Dejanović Šagadin

Za ponašanje djece i mladih, njihovo tjelesno i mentalno zdravlje, doživljaj sebe i svijeta oko sebe iznimno je bitan utjecaj zajednice u kojoj dijete živi i razvija se. Uz već prepoznat značaj obiteljskog utjecaja, važno je tijekom psihoterapijskog rada s djecom i mladima biti svjestan i imati na umu i cjelokupan društveni kontekst odrastanja pojedinca, od uže zajednice, utjecaja šire obitelji, vršnjaka i škole, pa do šireg društvenog konteksta. Ova radionica ima za cilj istražiti, locirati i osvijestiti čimbenike i učinke užeg i šireg društvenog konteksta na odrastanje, sliku o sebi i mentalno zdravlje djece i mladih te potaknuti korištenje tih spoznaja u psihoterapijskom radu.

Posebnu pozornost usmjerit ćemo na iskustvo različitosti tijekom odrastanja u odnosu na društvene kanone, društvene stereotipne uloge i poželjne ili prosječne karakteristike (nacionalna, vjerska, rodna, rasna, tjelesna odstupanja od prosjeka…).

Pri tome ćemo se detaljnije baviti utjecajem školskog sustava, odnosa s vršnjacima, a prije svega utjecajem vršnjačkog nasilje na sve uključene, s posebnim osvrtom na učinke nasilja putem interneta, ali i nešto općenitijem utjecajem društvenih mreža i tehnologije na razvoj i mentalno zdravlje djece i mladih, tj. specifičnostima razvoja djece i mladih u informacijskom dobu i visoko globaliziranom i digitaliziranom društvu.

Bavit ćemo se i drugim društvenim čimbenicima razvoja, pa tako i političkim kontekstom odrastanja djece i mladih u našem društvu te ekološkim čimbenicima.

2. Grupna supervizija 1; Etički aspekti i standardi rada s djecom i adolescentima

Treneri: Vedrana Kurjan Manestar, Ana Čović

Polaznici će dobiti protokole na temelju kojih će pratiti terapijski proces i pripremati se za supervizije u skladu s teorijskim konceptima Gestalt terapije.

Grupne supervizije omogućit će polaznicima učenje i integriranje teorijskih znanja i naučenih vještina kroz prikaze vođenja vlastitih terapijskih procesa ali i iz primjera ostalih sudionika.

Poseban naglasak će biti na etičkim aspektima i standardima rada s djecom i adolescentima i njihovim roditeljima (npr. prikupljanje i zaštita podataka, povjerljivost i odstupanje od načela povjerljivosti, dvostruke uloge, briga terapeuta o vlastitoj kompetentnosti i dobrobiti i sl.).

 3. Psihopatologija adolescentne dobi

Trener: Tanja Sever

Na živote adolescenata posebno utječe ono što se događa u životima njihovih roditelja i u njihovim zajednicama, vrijednosti koje im se sugeriraju, prioriteti koji se daju u zdravstvenoj skrbi i u obrazovanju. Razvojno su za njih važni i nacionalni i ekonomski resursi, kao i nastojanja društva da se poboljša potencijal djece i mladih.

Prvi dan ove edukacije bit će predstavljena generacija Z kroz usporedbu s ranijim generacijama i kroz temu:

• Generacija 21. stoljeća – Izazovi u komunikaciji i odgoju kako bismo mogli lakše razlikovati odstupanja od uobičajenih razvojnih elementa adolescencije.
• Teme iz područja psihopatologije adolescentne dobi bile bi:
  • Anksiozni i srodni poremećaji s naglaskom na:
    • separacijsku anksioznost
    • specifične fobije
    • socijalno anksiozni poremećaj
    • opsesivno – kompulzivni poremećaj
    • panične napade i panični poremećaj
  • Poremećaji raspoloženja u adolescentnoj dobi s naglaskom na:
    • depresiju
    • bipolarni poremećaj
    • suicid
  • Poremećaji iz spektra autizma i shizofrenija
  • Poremećaj prehrane

Cjelokupan rad na radionici bit će oblikovan kroz iskustveni pristup dijagnostici i praćenju djece i mladih s navedenim teškoćama.

Bit će korištena prezentacija tema u manjem obliku te prikazi oblika prepoznavanja pojedinih poremećaja kroz primjere iz prakse – na što obratiti pažnju, što pratiti kroz kontakt, koji su razlikovni elementi pojedinih poremećaja, u čemu je sličnost, a što je bitna razlika.

4. Rad s introjektima, sramom i samoprihvaćanje

Treneri: Ana Čović, Vedrana Kurjan Manestar

Sram stoji u podlozi mnogobrojnih simptoma i poteškoća zbog kojih djeca i adolescenti dolaze na terapiju.

Kada je dijete izloženo posramljujućim iskustvima, a nema načina da ih razriješi, nastaju uvjerenja o sebi (introjekti) da ono što sam ja nije prihvatljivo ili da nešto nije u redu sa mnom. Internalizirani sram, naučen u prošlosti, kasnije se aktivira svaki put kada se osoba osjeća na ovaj način (neadekvatno, odbačeno, nevoljeno, nesigurno).

U Gestalt terminima, sram je manifestacija gubitka povezanosti u polju, gubitka ili narušenih odnosa i povezanosti sa značajnim drugim osobama. Stoga nije neobično da se u terapijskoj situaciji, kada je klijent dijete, ne bavimo samo djetetovim iskustvom srama već i roditeljskim.

Polaznici će naučiti razliku između srama i krivnje, njihovim uzrocima te kako se oni manifestiraju u djetetovim simptomima.

Na ovoj radionici također ćemo se baviti i načinima kako pomoći djetetu u nošenju s iskustvima srama iz perspektive Gestalt terapije, potkrepljeno primjerima iz prakse te kako Gestalt terapijski proces može biti podrška djetetu s ciljem postizanja bolje integracije, samoprihvaćanja i osjećaja vlastite vrijednosti. Bit će demonstrirane tehnike za identificiranje introjekata kao i poticanja njegujućeg procesa.

5. Loss, grief and farewell in the life of children

Trainer: Hanna Paulmichl – Fak

Experiences of loss, contact breakdowns and unprocessed separations are among the unfinished business that often leave deep traces in the lives of children and adolescents. Divorce of parents is a frequent trigger for problems that lead to psychotherapeutic treatment.

In this workshop we will look at the way children process loss, the development of their concept of death and what are the offers that can help children in their grief. We will also focus on the situation of children in divorcing families and on their special needs.

The way in which a psychotherapeutic process comes to an end and how a child can detach from the psychotherapeutic relationship is particularly significant: possibilities for a good farewell that the children or young people help to shape (such as inventing individual age-appropriate farewell rituals) will be worked out.

6. Primjena priča u terapijskom procesu; Završetak terapijskog procesa s djecom i adolescentima, Rad s roditeljima

Treneri: Ana Čović, Vedrana Kurjan Manestar

Na ovoj radionici bavit ćemo se prednostima koje primjena priča ima u terapiji te definiranjem kakve priče imaju terapijski učinak na dijete, kako ih odabrati ili kreirati za određeno dijete, kako potaknuti dijete u pričanju priča.

Na ovoj bavit ćemo se završnom fazom terapijskog procesa u radu s djecom i adolescentima ali i u radu s roditeljima. Dijete i roditelji trebaju biti pripremljeni za završetak terapijskog procesa. Naglasak će biti na indikacijama za završetak terapije i kako ih komunicirati s djetetom i roditeljima. Također, bavit ćemo se izborom aktivnosti i načinima kako završiti terapijski proces.

7. Zakonska regulativa i zaštita dobrobiti djece i adolescenata

Trener: Maja Laklija

Poštovanje prava djeteta i briga o njihovoj dobrobiti temeljne su pretpostavke za njihovo fizičko i mentalno zdravlje te poticajan psihosocijalni razvoja djece kao i pretpostavka osiguravanje kvalitete njihovih života. Brojni međunarodni i nacionalni dokumenti, uključujući prije svega zakonsku regulativu kao i brojna istraživanja definiraju i ističu važnost zaštite prava i interesa djeteta. Svrha ove radionice je dati okvir i problematizirati kontekst ostvarivanja prava i dobrobiti djece i adolescenata,

Ciljevi radionice su:

• problematiziranje stanja zaštite prava i dobrobiti djece i adolescenata
• konceptualiziranje i operacionaliziranje indikatora dobrobiti djece
• razumijevanje pojmova ranjive skupine djece i djece u ranjivim situacijama
• stjecanje uvida u specifičnosti odlučivanja u zaštiti djece – intervencije/mjere iz sustava socijalne i obiteljsko-pravne zaštite (npr. konfliktni razvod braka roditelja, zanemarivanje i zlostavljanje djece)
• identificiranje razloga i okolnosti smještaja djece izvan vlastite obitelji
• upoznavanje s alternativnom skrbi za djecu – Specifičnosti institucionalne i udomiteljske skrbi za djecu
• razumijevanje uloga i položaja djeteta u procesu posvojenja
• problematiziranje i razumijevanje različitih pozicija, uloga, odgovornosti i spremnosti za suradnju različitih dionika skrbi u cilju zaštite prava i dobrobiti djeteta

8. Grupna supervizija 2

Treneri: Vedrana Kurjan Manestar, Ana Čović

Grupne supervizije omogućit će polaznicima učenje i integriranje teorijskih znanja i naučenih vještina kroz prikaze vođenja vlastitih terapijskih procesa ali i učenje iz primjera ostalih sudionika.

9. Prikaz terapijskog rada polaznika s djecom i adolescentima; Feedback

Treneri: Vedrana Kurjan Manestar, Ana Čović

Na ovoj radionici polaznici će, uz prethodna upute voditelja edukacije,  prezentirati,  analizirati te argumentirati odabranu terapijsku intervenciju u radu s djetetom /adolescentom ili u radu s roditeljima. Cilj prikaza terapijskog rada je uvid u integraciju teorijskih znanja i praktičnih vještina kao i kritički osvrt na primijenjene intervencije.

Svaki polaznik će dobiti feedback i evaluaciju njegovih profesionalnih kompetencija od strane voditelja programa na temelju prikaza svog rada kao i na temelju praćenja polaznika tijekom cjelokupnog programa.

Popis trenera i njihovi životopisi

Voditeljice programa:

Ana Čović, prof. klinički psiholog i Gestalt psihoterapeut (za rad s odraslima, djecom i adolescentima)

Završila sam studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2000.godine a edukaciju za Gestalt psihoterapeuta 2008.godine pri IGW institutu iz Wurzburga kod trenera Irene Bezić i Jadrana Morovića.

U području psihoterapijskog rada s djecom i adolescentima usavršavala sam se pohađanjem seminara iz Gestalt terapijskog pristupa s trenericom Felicia Carroll (West Coast Institute for Gestalt therapy with Children and Adolescents), zatim iz modaliteta dječja psihodrama, play terapija – „igra svijet“, Winnicott-ove škrabalice s trenerima Ištvan Peto, Marta Pavlović te sudjelovanjem u nizu drugih seminara i konferencija.

Višegodišnja sam članica intervizijske i supervizijske grupe zahvaljujući čemu konstantno unapređujem svoj rad.

U svom radnom vijeku na različite sam se načine bavila i stjecala iskustvo u radu s djecom: od volontiranja u Klaićevoj bolnici za vrijeme studija, preko provođenja psihosocijalnih programa u ratom pogođenim područjima i programa za učenike-žrtve vršnjačkog nasilja kroz projekte nevladinih udruga (preko 14godina ). U Poliklinici SUVAG radila sam 11 godina kao psiholog-psihoterapeut s djecom vrtićke i osnovnoškolske dobi te mladima s različitim govorno-jezičnim poremećajima, poremećajima školskih vještina i emocionalnim teškoćama. Godine 2016/17. zajedno s kolegicom Vedranom Kurjan Manestar vodila sam jednogodišnji edukativni program „Gestalt-terapijski pristup u radu s djecom i adolescentima“ namijenjen psihoterapeutima različitih terapijskih usmjerenja. Od 2018.godine voditeljica sam četverogodišnje edukacije iz Gestalt psihoterapije pri Centru IGW Zagreb i supervizorica u sklopu Gestalt edukacije.

Od 2019.godine radim samostalno u vlastitoj privatnoj praksi Relacije d.o.o.

Članica sam Hrvatske komore psihoterapeuta (trenutno sam članica Povjerenstva za rad s djecom i mladima), Društva gestalt i integrativnih psihoterapeuta Hrvatske (DGIPH), Hrvatske psihološke komore, European Association for Gestalt Therapy (EAGT), The European Association for Psychotherapy (EAP).

Vedrana Kurjan Manestar, prof. pedagogije i odgajatelj predškolske djece, Gestalt psihoterapeut i psihoterapeut pokretom i plesom (RDMP).

 

Završila sam edukaciju iz Gestalt psihoterapije 2010.godine pri IGW institutu iz Wurzburga (EAGT, ECP) te edukaciju iz psihoterapije pokretom i plesom 2014. godine, čiju edukaciju vodim i organiziram u Hrvatskoj te sam jedan od edukatora. Od 2007. do 2010. pohađala sam kontinuranu iskustveno-edukativnu edukaciju iz tjelesno orjentirane psihoterapije (CPD) kod psihoterapeuta Tom Wernicka.

Članica sam više stručnih udruženja i društava: DGIPH, HUPPP-a, EAP-a, EADMT-a, EAGT-a, a  kao potpredsjednica HUPPP-a aktivna sam u radu SPUH-a. Članica sam Hrvatske komore psihoterapeuta kao psihoterapeut za rad s odraslima i djecom (bila sam član Povjerenstva za stručna pitanja i trajno usavršavanje, a trenutno sam članica Povjerenstva za rad s djecom i mladima). Kontinuirano se stručno usavršavam polazeći kraće ili dulje edukacije iz područja psihoterapije različitih pravaca (dječje psihodrame, play terapije, art’s terapije, glazbene terapije, NLP-a, transakcijske analize, tjelesno orjentirane psihoterapije i dr. ). Redovito unaprijeđujem svoj psihotearpijski rad putem intervizija i supervizija u području Gestalt psihoterapije (uključujući psihoterapijski pristup u radu s djecom i adolescentima) i psihoterapije pokretom i plesom. Sudjelujem kao predavač na stručnim Konferencijama i skupovima iz područja psihoterapije ali i mentalnog zdravlja općenito. Na poziv kolegica s Hrvatskih studija, odsjek Psihologija i Filozofskog fakulteta, odsjek Pedagogija držim predavanja i radionice o psihoterapiji pokretom i plesom.

S kolegicom Anom Čović provodila sam edukaciju iz Gestalt psihoterapijskog pristupa u radu s djecom i adolescentima 2016./17.godine. Povremeno vodim kompakt treninge pri Centru IGW Zagreb iz područja Kreativne tehnike u Gestalt psihoterapiji.

Od 2010. godine  imam iskustva u radu kao psihoterapeut s djecom i mladima kao vanjski suradnik  u SOS selu Lekenik, osnovnoj školi gdje radim, te u privatnoj praksi.

Ostali treneri:

Mag. Hanna Paulmichl-Fak, music therapist, psychotherapist for Integrative Gestalt therapy since 1992, supervisor, teaching therapist IGWien

I was born in 1962., I live in Vienna, Austria.

For many years I have been working in different clinical fields like: (children) psychosomatics, Neurology, developmental disorders, psychotherapy with children, adolescents and adults, parents‘ counselling,… 10 years of it in a clinic for development diagnostics and therapy. Since 1992 I have been working in my own practice with a focus on psychotherapy with children and adolescents.

Since 1994 I have been teaching in music therapy at the University of Music and Performing Arts in Vienna (child and adolescent psychiatry and child psychosomatics; group therapy).

2004 I started as a lecturer and Teaching therapist at IGWien (teaching therapy, teaching supervision and supervision seminars).

For IGWien I created the concept for a 2-years‘ postgraduate course in “Integrative Gestalt therapy with children and adolescents” together with a colleague. I am doing the training management since and conducting several seminars as well as supervision groups in the program.

I like very much to accompany students of psychotherapy in their professional development. Also I am intersted in therapeutic approaches in different countries and different cultural contextes. So I am looking back to teaching activities in Madagascar, South Korea, China and Italy.

I am looking forward to participate in the Zagreb program of Gestalt with children and adolescents!

Dr. sc. Snježana Bilać, spec. kliničke psihologije

Rođena sam 1963. u Šibeniku, gdje sam završila osnovnu i srednju školu. Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za psihologiju, završila sam 1985. te se  zaposlila u dječjem vrtiću kao predškolski psiholog. Honorarno sam radila u timu za zaštitu mentalnog zdravlja djece i adolescenata.

Završila sam specijalistički studij iz kliničke psihologije 1992. i od tada sam stalno zaposlena u Specijalnoj bolnici za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama u Zagrebu na poslovima kliničkog psihologa i voditelja Jedinice Psihologije. Stupanj magistra znanosti iz Dječje i adolescentne psihijatrije na Medicinskom fakultetu postigla sam 2005., a doktora znanosti 2017. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (područje kliničke neuropsihologije).

Uža područja interesa su mi dijagnostika i terapija u razvojnoj  neuropsihologiji, s naglaskom na specifične kognitivne teškoće, smetnje ponašanja i teškoće učenja kod djece u predškolskoj i školskoj dobi. Posebno me zanima i aktivna sam u pružanju psihološke potpore obitelji djece s teškoćama u razvoju.

Licencirani sam Gestalt psihoterapeut  i transakcijski savjetnik. Mentor sam studentske i specijalističke prakse za specijalizante iz kliničke psihologije. Dugogodišnji sam vanjski suradnik Filozofskog fakulteta u Zagrebu u predmetu Psihologija osoba s posebnim potrebama (dodiplomski i specijalistički studij).  Sustavno radim na edukaciji psihologa, drugih stručnjaka i šire javnosti iz područja dječje neuropsihologije i psihologije djece s teškoćama u razvoju.

Tanja Sever, spec. kliničke psihologije

Završila sam studij psihologije u Rijeci. Za diplomski rad pod nazivom Depresivnost, samopoštovanje i percepcija socijalne podrške kod djece izložene različitim oblicima ratnog stresa, dodijeljena je mi je Bujasova zlatna psihologijska značka.

Za vrijeme fakulteta, u danima Domovinskog rata radila sam s ranjivim skupinama – djecom, adolescentima, ženama, prognanicima i obiteljima poginulih. Kao psiholog radila sam u Međunarodnom crvenom križu, gdje sam radila u izbjegličkim kampovima na potpori djeci, zatim u Domu zdravlja Medveščak. Na radnom mjestu psihologa Odjela psihijatrije i neurologije za djecu i mladež učila sam i radila od 1993. do 2000. Od 2000. vodim privatnu praksu – Psihološki centar Sever.

Imam status kliničkog psihologa.

Radila sam na stvaranju prijedloga Zakona o psihološkoj djelatnosti i na preduvjetima za stvaranje Hrvatske psihološke komore. Vodila sam kliničku sekciju i bila članica Upravnog odbora HPK.

Vanjska sam  suradnica Katedre za razvojnu psihologiju Filozofskog fakulteta, Hrvatskih studija u Zagrebu i Odsjeka za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Moje terapijsko određenje je Gestalt terapija i terapija pokretom i plesom. Edukaciju za Gestalt terapeuta upisala sam 1998. kod Irene Bezić i Jadrana Morovića pri IGW Centru.

Moje određenje i senzibilitet okrenuti su psihodijagnostici djece i mladih. Posvećena sam joj  30 godina kroz rad u zdravstvenoj ustanovi i u privatnoj kliničkoj praksi.

Posvećena sam i skupnom radu s djecom koji donosi najbolji uvid u njihovo funkcioniranje, sveobuhvatna im je potpora.

U radu zastupam princip kako je pri izboru oblika tretmana za dijete ili adolescenta važno prvo učiniti ciljanu diferencijalnu dijagnostiku, a potom se upustiti u savjetodavni, tretmanski, terapijski rad ili trening vještina.

Dušanka Kosanović, prof. psihologije i obiteljski psihoterapeut (ECP –Europski certifikat iz psihoterapije).

Studij psihologije završila sam na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine, a terapijsko obrazovanje – četverogodišnji studij Iskustveno orijentirane obiteljske terapije* završavam 2014.godine na Njemačko – danskom Institutu za obiteljsku terapiju i odnose u Berlinu.

Voditeljica sam organizacije Familylab Hrvatska čiji je cilj osnaživanje roditelja u njihovom roditeljstvu te izobrazba stručnjaka koji rade s djecom, adolescentima i roditeljima. Pristup u radu temeljen je na promjeni paradigme u razumijevanju odnosa dijete – roditelj te u skladu s vrijednostima ravnopravnog dostojanstva.

Voditeljica sam treninga, edukacija, predavanja i supervizijskih susreta za hrvatske, poljske, slovenske, njemačke i češke stručnjake. Članica sam Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore psihoterapeuta.

* Utemeljitelj iskustvene terapije u radu s obiteljima  je američki terapeut Walter Kempler. Danski obiteljski terapeut Jesper Juul zajedno s Kemplerom i drugim suradnicima osniva Kempler Institut Skandinavije. Kempler  i Juul su se posvetili terapijskom radu s obiteljima i izobrazbi stručnjaka u ovom području. Juul nakon niza godina prestaje voditi Institut i u mnogim zemljama pokreće nacionalne organizacije Familylaba, koje su danas povezane krovnom organizacijom  Familylab Association.

Tanja Dejanović Šagadin, prof. psihologije i Gestalt psihoterapeut

Radim s djecom i mladima, u području kliničke i školske psihologije. Radila sam u Specijalnoj bolnici za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim poremećajima -dijagnostiku, zatim bila stručni suradnik u nekoliko srednjih škola. Od 2007. sam str. suradnik psiholog-mentor u Centru „Goljak“. Član sam mobilnog tima za podršku redovnim školama u integraciji učenika s motoričkim teškoćama te predavač na seminarima AZOO-a. Član sam stručnog povjerenstva Gradskog ureda za obrazovanje za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta te član Radne skupine za mentalno zdravlje mladih Savjeta za mlade Vlade RH.

Od 2004. sam članica Psihološkog centra TESA i voditeljica niza projekata (Savjetovalište za mlade, TESA za nenasilje u obitelji;  Telefon za psihološku pomoć, Ruka podrške, Za odgovorno odrastanje mladih). Vodila sam Trening savjetodavnih vještina za sustručnjake. Za UNICEF (Telefončić) sam bila koautor i voditelj edukacije za psihološko savjetovanje telefonom. Autorica sam projekta Ruka podrške i od 2008. kontinuirano radim na prevenciji vršnjačkog nasilja, kroz edukacije za škole i učenike te grupni rad s učenicima žrtvama vršnjačkog nasilja. Autorica sam edukacije za škole: Vršnjačko nasilje- prevencija, zaustavljanje i pomoć.

Završila sam Gestalt psihoterapiju pri IGW institutu 2012.godine te sam licencirani Gestalt psihoterapeut, a od 2019. imam ECP i EAGT certifikat. Educirana sam za voditelja psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji kao i za voditelja medijacije u školi. Od završetka edukacije radim individualnu Gestalt psihoterapiju, a vodila sam i Gestalt grupe osobnog razvoja. Zadnje dvije godine radim i kao supervizor edukantima Gestalt terapije. Od 2019. sam trener u Gestalt edukaciji pri Centru IGW Zagreb s dvije teme: Agresija u Gestaltu te Ljudska prava i društvena odgovornost i Gestalt terapija.

Od 2005. do 2011. sam pohađala iskustveno-edukativne seminare iz Bodywork psihoterapije (CPD) kod psihoterapeuta Susan Law, Carmen Joanne Ablack i Tom Wernicke, a od 2013. do danas pohađam supervizijske seminare kod Bodywork psihoterapeuta Johna Waterstona. Od 2004. sam član DGIPH, a od 2017. i članica Upravnog odbora DGIPH-a. Od 2020. godine sam licencirani psihoterapeut pri Komori Psihoterapeuta RH. Od 2022. u HKPT obnašam dužnost zamjenice Predsjednika Komore.

Prof.dr.sc. Maja Laklija
Rođena sam 1980. godine. Godine 2004. diplomirala sam na Sveučilištu u Zagrebu, na Pravnom fakultetu, Studijskom centru socijalnog rada, te stekla akademsko zvanje dipl. socijalne radnice. Doktoricom znanosti postala sam 2009. godine obranom doktorske disertaciju pod naslovom “Psihosocijalna obilježja udomitelja i iskustvo udomiteljstva djece“. Od 2013. godine licencirana sam supervizorica, a od 2021. i metasupervizorica. Godine 2012. upisala sam edukaciji iz Gestalt psihoterapije koju provodi IGW.

U razdoblju od 2005. do 2007. bila sam zaposlena kao suradnica na projektima Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj. Od 2007. godine do danas kontinuirano sam zaposlena na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno u znanstveno-nastavnom zvanju redovite profesorice vodim nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju socijalnog rada te sudjelujem u izvođenju nastave na poslijediplomskim specijalističkim studijima iz Psihosocijalnog pristupa u socijalnom radu, Prava djece,  Supervizija u psihosocijalnom radu te na doktorskom studiju iz Socijalnog rada i socijalne politike.

Do sada sam objavila 67 znanstvenih i stručnih radova u međunarodnim i domaćim časopisima te drugim znanstveno relevantnim publikacijama. Kontinuirano sudjelujem u provođenju znanstveno-istraživačkih i stručnih projekata, te držim izlaganja na znanstvenim i stručnim konferencijama. Znanstveni i nastavni interesi vezani su mi uz područje skrbi za djecu, socijalni rad s obitelji, obiteljsku politiku, prevencijsku znanost te superviziju.

Supervizori:

Irena Bezić, doktor  humanističkih znanosti, klinički psiholog, psihoterapeut i supervizor

Doktorirala sam kliničku psihologiju 2011.godine a 2021.godine doktorirala sam iz područja socijalnog rada. Godine 1993.g. stekla sam certifikat Gestalt terapeuta (IGW).

Članica sam EAGT-a, HDSOR-a za superviziju psihosocijalnog rada, EAP-a.

U Hrvatskoj i u inozemstvu dodatno sam se educirala iz kognitivne bihevioralne psihoterapije   (I i II stupanj) i nedirektivne Rogersove psihoterapije (I i II st.); obiteljske sistemske terapije (I i II stupanj);  biodinamske psihoterapije, egzistencijalne psihoterapije, Imago terapije.

U vezi rada s djecom i supervizije terapijskog rada s djecom i mladima istaknula bih:

1986.- 1990 dijagnostički i terapijski rad  s djecom u Zavodu za zaštitu djece s motornim smetnjama, Goljak. Na kongresu psihoterapeuta Jugoslavije u Sarajevu 1987. sudjelovala sam s radom “Gestalt terapija u radu s djecom s motoričkim smetnjama”.

1993. – bila sam voditelj programa za psihosocijalnu pomoć djeci u ratu UNICEF.
1994. – 1998. radila sam na različitim projektima za pomoć traumatiziranoj djeci (članci i knjige vezani za terapijski rad s djecom “Suggestions for working in small groups”, “Za Damire i Nemire. Vrata prema nenasilju” – radionice za osnovnoškolce.
1995. – 2007. supervizirala sam rad stručnih djelatnika u dječjim vrtićima (Istra, Riječka regija) radionice za odgajatelje.
1996. – … pružam superviziju za niz nevladinih organizacija koje se bave savjetodavnim/terapijski radom s djecom (SOS- Dječje selo, Duga- dom za nezbrinutu djecu Kulen Vakuf; Sunce, PUŽ, Krijesnica) i dalje supervizija terapijskog rada sa djecom iz zagrebačkih vrtića, osnovnih škola i drugih institucija (Centar za djecu i mlade Velika Gorica, SUVAG). Također, voditeljica sam grupa za supervizore Hrvatske.

 

Dr.sc. Velimir Dugandžić, Gestalt psihoterapeut i supervizor te licencirani supervizor u psihosocijalnom radu
Trener sam s međunarodnim iskustvom s Europskim certifikatom iz psihoterapije (EAP) i punopravni član Hrvatske komore psihoterapeuta s dopusnicom za psihoterapijski rad.

Poslijediplomsko obrazovanje iz Gestalt psihoterapije završio sam po programu Njemačkog instituta za Gestalt terapiju IGW Wurzburg (2004-2008), te se dodatno educirao iz Relacijskog pristupa u Gestalt psihoterapiji u SAD-u na Pacific Gestalt Institute u Los Angelesu gdje sam učio od Gary Yontefa Ph.D., Lynne Jacobs Ph.D. i Rich Hychnera Ph.D. (2014 – 2019). Dodatne edukacije iz relacijske i field perspektive u Gestalt psihoterapiji pohađao sam u okviru programa The Istituto di Gestalt HCC Human Communication Center Italy (2021-2022) i instituta L’IpsiG – Istituto di Psicopatologia e Psicoterapia della Gestalt (2022). Doktorirao sam na temu “Relacijska paradigma  u superviziji psiho socijalnog rada”.

Radio sam kao grupni voditelj i supervizor na programu prevencije poremećaja u ponašanju MPPI u Gradu Zagrebu i Gradu Zaprešiću, odgajatelj i predstojnik zajednice mladih za mlade bez odgovarajuće obiteljske skrbi, stručni suradnik u obiteljskom centru Varaždinske županije i kao ravnatelj državne institucije socijalne skrbi – Doma za osobe sa mentalnim oštećenjima. Radio sam kao supervizor, coach i konzultanta za Ujedinjene narode u Hrvatskoj i inozemstvu (UNICEF i UN WOMAN).

Lina Đulvat Bučević, Mag. Socijalnog rada, Gestalt terapeutkinja

Studij socijalnog rad završila sam 2001. godine. Edukaciju iz Gestalt psihoterapije završila sam pri IGW Institutu iz Würzburga, 2014. godine.  Od 2007. godine sam pridruženi a od 2014. punopravni član Društva gestalt i integrativnih psihoterapeuta Hrvatske. Predsjednica sam Etičkog povjerenstva Društva gestalt i integrativnih psihoterapeuta Hrvatske i članica Saveza udruga psihoterapeuta Hrvatske.

Edukaciju “Gestalt psihoterapijskog pristupa u radu s djecom i adolescentima” u organizaciji IGW Zagreb završavam 2017. godine.

Edukaciju iz supervizije Gestalt terapije u organizaciji Gestalt centra HOMA u trajanju od 3 modula i ukupno 100 sati završavam 2018. godine.

Jedna sam od autorica  UNICEF-ovog projekta “Telefončić” – savjetovališta za roditelje djece predškolske dobi te njegova dugogodišnja voditeljica.

Radim sa parovima, individualno sa odraslima i mladima, te sam voditeljica grupne psihoterapije. Imam veliko iskustvo savjetovanju roditelja i rada s mladima.

Kontinuirano se educiram u području psihoterapije, pohađam superviziju individualno i grupno. Suradnica sam instituta u Hrvatskoj koji provode edukaciju za Gestalt terapeute, te instituta drugih psihoterapijskih pravaca u ulozi individualnog psihoterapeuta i supervizora za edukante.

Damir Oštarčević, magistar psihologije, Gestalt psihoterapeut (za rad s odraslima, djecom i adolescentima)

Moj rad s djecom i adolescentima započeo je kada sam se zaposlio u osnovnoj školi Luka u Sesvetama kao stručni suradnik psiholog, nakon završenog studija psihologije 2009. godine. U školi sam radio 13 godina. Svih ovih godina nakon studija kontinuirano sam se educirao tražeći nova znanja koja će mi omogućiti kvalitetniji pristup u radu s klijentima. Završio sam edukaciju iz Terapije igrom na Rocky Mountain Play Therapy Institutu u Calgaryju u Kanadi, tijekom koje sam naučio razne modalitete u pristupu terapije igrom. Nakon završene edukacije u školi uredili smo sobu u kojoj su djeca kroz igru lakše rješavala probleme s kojima su se susretali. Velika pomoć u mojem razvoju bio je dr. Zlatko Bastašić kod kojeg sam išao na superviziju. Gestalt psihoterapija, koju sam diplomirao 2018. godine, moja je velika ljubav, tako da sam svoj rad s djecom i adolescentima usmjerio prema Gestalt pristupu u tom području. Felicia Carroll, velika učiteljica u području Gestalt terapije za djecu i adolescente koja je učila i razvijala se kod Violet Oaklander, održala je u Sloveniji nekoliko edukacija koje sam pohađao. Trenutno sam polaznik jedne supervizijske grupe koju nam vodi upravo Felicia. Također, pohađao sam nekoliko edukacija koje je vodio dr. Giandomenico Bagatin, učitelj talijanskog instituta za Gestalt terapiju igrom. Osim rada u školi s djecom, radio sam istovremeno privatno s djecom i adolescentima u udruzi PsihoPLANET koju smo moji kolege i ja zajednički osnovali. Trenutno radim samostalno.