Voditelji edukacije i treneri:

Dr.sc. Velimir Dugandžić i Dr.sc. Irena Bezić

Treneri:

Ana Čović, klinička psihologinja; Dr.sc. Luka Marinović, psiholog; Tanja Dejanović Šagadin, prof. klinička psihologinja; Dr.sc. Aleksandra Stevanović, klinička psihologinja; Tomislav Rončević, klinički psiholog; Iva Žegura, klinička psihologinja; Dr.sc. Dora Polšek, dr. med. spec. Psihijatrije;

Sanja Ostrman, dr. med. spec.psihijatrije

Program je usklađen sa standardima edukacije za supervizore koje propisuju:

EAGT – Europska asocijacija gestalt terapeuta,

HKPT – Hrvatske komore psihoterapeuta

HDSOR – Hrvatskog društva za superviziju i organizacijski razvoj

 O SUPERVIZIJI:

Svaki oblik psihosocijalnog rada s ljudima, u koji spada i psihoterapijski rad, podrazumijeva stručnu superviziju tog iskustva s ciljem unaprjeđenja profesionalnih i osobnih kompetencija, osigurava kvalitetu rada stručnjaka te je jedna od ključnih činjenica prevencije sekundarne traumatizacije psihoterapeuta.

Supervizija ima dugu tradiciju u području psihosocijalnog rada, a unutar psihoterapije još od vremena razvoja psihoanalize. Unutar gestalt psihoterapije supervizija ima i svoje jasno definirane standarde – tko kada i kako može provoditi superviziju profesionalaca tijekom edukacije za psihoterapeute i nakon što postanu certificirani gestalt psihoterapeuti. Iz navedenog proizlazi nužnost kontinuirane supervizije kao i važnost stručnog provođenja supervizije od strane educiranih supervizora gestalt psihoterapije. U gestalt psihoterapiji model supervizije je relacijski. U ovom kontekstu supervizija je uvijek interpersonalna, uključuje sustavnu perspektivu, uključuje se u proces ispitivanja, a ne u potragu za “istinom”, zahtijeva balansiranje na dimenziji sudionik-promatrač. To je zajedničko stvaranje „novog” narativa i novog značenja od strane supervizora i supervizanta koji pojašnjavaju i produbljuju razumijevanja rada s klijentom (Gilbert & Evans, 2000).^[1]

Centar IGW Zagreb organizira prvu edukaciju za supervizore gestalt psihoterapije u Hrvatskoj koja je usklađena sa standardima propisanim od strane EAGT ^[2](krovna organizacija za gestalt psihoterapiju u Europi koja definira standarde edukacije za supervizore u gestalt  psihoterapiji). Program je usklađen sa standardima HKP – Hrvatske komore psihoterapeuta za status supervizora te HDSOR – Hrvatskog udruženja za superviziju i organizacijski razvoj^[3] , te će polaznici po završetku edukacije steći uvjete za učlanjenje u HDSOR i stjecanje statusa punopravnog članstva i licence za supervizora u psihosocijalnom radu.

^[1] Professional Competencies and Quality Standards:  Specific Competencies of Gestalt Therapists  – EAGT, www.eagt.org

^[2] https://www.eagt.org/joomla/index.php/2016-02-25-13-34-32/trainings-standards-committee

^[3] Prema standardima ANSE – Europskog udruženja za superviziju potrebno je 300 sati kontaktne nastave koji se u ovom programu provode kroz 68 sati teorije unutar samog programa te su kao preduvijet za uključivanje uključeni sati iz bazične edukacije za gestalt terapeute iz kojih se priznaju radionice -Otpori/kreativne adaptacije, Korjeni GT,  Self i dijaloški proces, Ljudska prava i društvena odgovornost, GT pristup radu sa obiteljima, Krizne intervencije, Znanstveni pristup istrazivanjima u GT,  Dijagnostika 1 , 2 i Tjelesna dijagnostika što  je = 244 sati od prije iz Gestalt edukacije plus 68 sati teorije  u sklopu edukacije za supervizore tj . ukupno 312 sati kontaktne nastave.

U navedene sate nisu uračunati sati metasupervizije i supervizijske prakse koji su sastavni dio programa edukacije za gestalt supervizore.

Program je zamišljen kako bi polaznici stekli teorijska i iskustvena znanja te vještine za samostalno vođenje supervizije kroz suvremenu gestalt perspektiva osjetljivu na relacionalnost u polju. U programu je stavljen i naglasak na pojedine specifične kliničke teme te specifičnosti supervizije tih tema (psihijatrijskih kliničkih slika-psihotični fenomeni, depresivni fenomeni, anksiozni fenomeni i opsesivni fenomeni, supervizija rada sa djecom i adolescentima, poremećajima hranjenja, supervizija shizoidnih, narcističkih, granični procesa i supervizija traumatskih procesa).

U svakom aspektu programa obuhvaćeno je teorijsko iskustveno učenje kao i metasupervizijski aspekt učenja tj. supervizija supervizijskog procesa kao preduvjet svjesnijeg, dubljeg razumijevanja, učenja vještina i aspekata supervizijskog procesa i odnosa. Svaki od modula kao i cjelokupni program obuhvaća obaveznu literaturu koju će polaznici dobiti po uključenju u program te nakon svakog modula stručne članke koji pokrivaju teorijski aspekt tema koje su obrađivane kao i PP prezentacije istih.

 

Edukacija za supervizore u gestalt psihoterapiji počinje u studenom  2024 godine u Zagrebu.  Prijave kao i proces izbora kandidata počinju u travnju 2024 godine.

 

UVJETI ZA UKLJUČIVANJE U PROGRAM:

• završena edukacija iz gestalt psihoterapije,
• 5 godina kliničke prakse u ulozi psihoterapeuta u privatnom, institucionalnom ili nevladinom sektoru,
• punopravno članstvo u Hrvatskoj komori psihoterapeuta,
• CV i motivacijsko pismo,
• preporuka 2 supervizora,
• online intervju sa voditeljima edukacije,
• popunjeni obrazac za prijavu poslan na e-mail Centra IGW Zagreb.

 

Kandidati koji nemaju navedene uvjete ali bi ih mogli steći do završetka edukacije bit će također u mogućnosti aplicirati.

Nakon poslane prijave, zadovoljavanja uvjeta i inicijalnog intervjua  kandidat/tkinja potpisuje ugovor i uplaćuje prvi modul te na taj način osigurava svoje mjesto u edukaciji.

Polaznici će tijekom programa biti uključeni u manje peer grupe koje su zamišljene kao format za praksu supervizije i metasupervizije i imati će obavezu online susretanja (između trening modula) i prakse kao i metasupervizije.

Edukacija će trajati dvije i pol godine (studeni 2024. – ožujak 2027.) i odvijati će se kroz pet modula od 4 dana i jedan, završni modul, od 3 dana.

Program sastoji se od 247 sati koji su obuhvaćeni unutar modula i kroz obaveze izvan modula:

UNUTAR MODULA: 167 sati teorije i prakse kroz 5 modula  – 4 h meta supervizije (20 sati) , 12 h teorije (60 h)  i 14 h prakse (70 h) + 17 sati u završnom modulu – teorija i praksa.

IZVAN MODULA: 30 sati metasupervizije i 50 sati prakse vođenja supervizije.

Broj od 50 sati prakse obavljat će se na način da će se  20 sati obaviti unutar malih grupa sastavljenih od edukanata koji pohađaju edukaciju za supervizore u gestalt terapiji, a 30 sati praksa supervizije izvan malih grupa.

TABELARNI PRIKAZ UKUPNOG BROJ SATI U PROGRAMU EDUKACIJE ZA SUPERVIZORE IZ GESTALT TERAPIJE:

CIJENA EDUKACIJE:

Cijena 1 – 5 modula: 400,00 € + PDV = 500,00 € po modulu

Cijena završnog modula: 240,00 € + PDV = 300,00 €

Ukupna cijena edukacijskog programa: 2.800,00 € PDV-om

Mjesto odvijanja edukacije: Zagreb

Jezik odvijanja edukacije: Hrvatski jezik

Maksimalni broj polaznika: 16

Minimalni broj polaznika: 12

RASPORED ODVIJANJA MODULA:

Raspored odvijanja 1-5 modula (četvrtak – nedjelja):

Prvi dan: od 9:30 – 17:00

Drugi dan: od 9:30-17:00

Treći dan: 9:30 – 17:00

Četvrti dan: 9:30 – 14:00

Ukupno:  30 sati po modulu (1 sat = 45 min)

Raspored odvijanja završnog modula (petak-nedjelja):

Prvi dan 16:00-20:00

Drugi dan 9:00-19:00

Treći dan: 9:00-13:30

Ukupno: 17 sati

Prva tri dana po modulu prijepodne je predviđeno za obradu teorije a poslijepodne za praktični rad i meta superviziju, a zadnji dan za praktični rad i metasuperviziju. Za sudionike će tijekom dana biti osigurani topli napitci (kava i čaj), voće, keksi i grickalice.

Pauza za ručak: 1 sat i 30 minuta, osim nedjelje kada je pauza kraća

Modul 1: 28.11. do 1.12. 2024.

 

Što je i kako funkcionira supervizija psihoterapijske prkase (okviri, pravila, proces i povratna informacija). Važnost i osjetljivost procesa učenja i iskustava u superviziji te funkcije i ciljevi supervizije. Supervizijski modeli i specifičnost supervizije u gestalt terapiji – fokus na relacijsko, fenomenološko iskustvo u datom polju.

Način provođenja modula- teorijsko, iskustveno učenje i demonstracija.

Voditelji: Dr. sc. Velimir Dugandžić i Dr.sc. Irena Bezić

 

Modul 2: 6.-9.3.2025.

Etička pitanja i različitosti te osvrt na kokreativnu perspektivu procesa supervizije. Važnost etičkih tema i svjesnost o različitostima koje proizlaze iz socio kulturnih aspekata, fenomena intersekcionalnosti polja u superviziji te nužnost razumjevanja relacijskih dinamika i kokreacije iskustva.

Supervizija rada sa psihijatrijskim kliničkim fenomenima – psihotična iskutva, opsesivna iskustva i depresivna iskustva.

Način provođenja modula – teorijsko, iskustveno učenje, demonstracija i metasupervizija.

Voditelji: Dr.sc. Irena Bezić

Gosti predavači: Dr.sc. Dora Polšek, dr. spec psihijatar, Sonja Bjelošević – Nalić, dr. spec. psihijatar

 

Modul 3: 9.-12.10.2025.

Paralelni procesi iu superviziji. Opažanje i korištenje kinestetičko fenomenološkog znanja u superviziji. Rad sa izazovnim supervizijskim temama, situacijama i kontekstima rada ite važnost razumjevanja trajanih odnosnih tema klijenta i supervizanta te supervizanta i supervizora u polju – individualnog i grupnog settinga supervizije.

Supervizija psihoterapijskog rada sa djecom i adolescentima i supervizija rada sa iskustvima poremaćaja hranjenja.

Način provođenja modula – teorijsko, iskustveno učenje, demonstracija i metasupervizija.

Voditelj: Dr.sc. Velimir Dugandžić

Gost predavač: Ana Čović, kinička psihologinja i Tanja Dejanović Šagadin, psihologinja

 

Modul 4: 5.-8.3.2026.

Važnost prezentacije slučaja kroz gestalt teorijske i feneomenološke narative i utjecaj pripreme za superviziju na proces rada u superviziji.

Supervizija rada sa specifičnim kliničkim kategorijama –  supervizija psihoterapijskog rada sa narcističkim i shizoidnim procesima.

Način provođenja modula- teorijsko, iskustveno učenje,demonstracija i metasupervizija.

Voditelji:Dr.sc. Irena Bezić

Gosti predavači: Dr.sc. Luka Marinović  i Tomislav Rončević, psiholog

 

Modul 5: 8,-11.10.2026.

Supervizija rada sa graničnim dinamikama te nužnost metasupervizije za supervizijski rad sa suicidalnim iskustvima, odnosnim iskustvima kroničnog srama i iskustvima trauma sa ciljem prevencije sekundarne retraumatizacije.

Supervizija rada sa borderline iskustvima i iskustvima traume.

Način provođenja modula – teorijsko, iskustveno učenje, demonstracija i metasupervizija.

Voditelji: Dr.sc. Velimir Dugandžić

Gosti predavači: Dr.sc. Aleksandra Stevanović i Iva Žegura, klinička psihologinja

 

Modul 6: 5.-7.3.2027.

Prezentacija procesa učenja i rada supervizije kroz prikaz i prezentacija završnih eseja na temu meta svijesnosti identiteta gestalt supervizora

Certifikacija gestalt supervizora.

Voditelji: Dr. sc. Velimir Dugandžić i Dr.sc. IrenaBezić

Dr.sc.Velimir Dugandžić, je certificirani gestalt psihoterapeut, supervizor i trener iz gestalt terapije. Punopravni je član Hrvatske komore psihoterapeuta sa dopusnicom za psihoterapijski rad, kao i punopravni član EAP-a (od 2010), EAGT-a (od2010) i Hrvatskog društva za superviziju i organizacijski razvoj (od 2007).

Poslijediplomsko obrazovanje iz Gestalt terapije završio sam po programu Njemačkog instituta za Gestalt terapiju IGW Wurzburg (2004-2008). Dodatno sam se educirao iz Relacijskog pristupa u Gestalt psihoterapiji u SAD-u na Pacific Gestalt Institute u Los Angelesu gdje sam učio od Gary Yontefa Ph.D., Lynne Jacobs Ph.D. i Rich Hychnera Ph.D. (2014 – 2019), te u okviru programa The Istituto di Gestalt HCC Human Communication Center Italy (2021-2022) i Instituta L’IpsiG – Gestalt Turin School of Psychopathology (2022 – 2023). Trenutno pohađam edukaciju – Developmental Somatic Psychotherapy (clinical phenomenological and movement – oriented approach to psychotherapy within a contemporary Gestalt therapy framework) u Londonu u organizaciji Center for Moving Studies koji vodi Helena Kaller MA,Msc.(2023-2024).

Diplomirao sam na Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu smjer – poremećaji u ponašanju, magistrirao na znanstvenom posljediplomskom na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja Socijalnog makjetinga i doktorirao na temu ”Relacijska paradigma supervizije psihosocijalnog rada” na FPN Univerziteta u Sarajevu. Superviziju sam počeo voditi u u oviru programa prevencije poremećaja u ponašanju MPPI koji je provodio CZSS Zagreb-Peščenica i CZZS Zaprešić – od 1999 godine.

Radim kao trener i supervizor unutar sustava socijalne skrbi/nevladinog sektora i voditelj edukacijskih grupa iz gestalt terapije u Hrvatskoj i u inozemstvu (Austrija, BiH, Makedonija, Turska, Izrael) od 2013. Vanjski sam trener gestalt instituta IGW Njemačka (od 2016) i IGW programa BiH (od 2013) te suradnik nekoliko Gestalt instituta u Republici Sjevernoj Makedonij (od 2010). Radio sam kao supervizor, coach i konzultant za Ujedinjene narode u Hrvatskoj i inozemstvu (UNICEF i UN WOMAN).

Educiran sam iz područja relacione gestalt psihoterapije, razvojne somatske psihoterapije, sistemske psihoterapije, hipnoterapije, integrativne relacione tjelesne psihoterapije, kliničke ekspresivne Art terapije, Sistemskog Gestalt Coachinga i relacijskog Gestalt pristupa u radu sa parovima. Kontinuirano sam u procesu dodatne edukacije i psihoterapijske supervizije svog rada (individualne i grupne) sa ciljem kvalitetnog rada sa klijentima.

Dr. sc. Irena Bezić, klinički psiholog, gestalt psihoterapeut i supervizor u privatnoj praksi u Zagrebu, Hrvatska; od 1996. voditelj edukacije iz Gestalt-psihoterapije za IGW-Hrvatska. Doktorirala kliničku psihologiju (LMU München, Njemačka) i doktorirala socijalnu politiku/socijalni rad (Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska). Prošla sam i niz edukacija/treninga iz drugih terapijskih područja (Imago, Biodinamika, kognitivno bihevioralna terapija, sistemska obiteljska terapija, klijent centrirana terapija) koje povezujem u svom gestalt radu s pojedincima, grupama i parovima.

Volim raditi supervizije, u kontekstu psihoterapijskog rada, ali i šire, u kontekstu psihosocijalnog rada, timske supervizije.

Godine 1986. počela sam raditi kao supervizor – radeći s medicinskim sestrama na hematoloskom odjelu bolnice Merkur u Zagrebu te sam i pisala o važnosti te supervizije. Tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji radila sam dosta supervizija za psihosocijalne pomagače traumatiziranim osobama i pisala o uvođenju gestalt pristupa u podršku i superviziju njihovog rada.

Od 1996. godine do danas vodila sam edukativni program gestalt terapije u Hrvatskoj, a 1998. počela sam raditi superviziju u okviru edukacije gestalt terapije i superviziju za gotove gestalt terapeute, kasnije i za psihoterapeute drugih modaliteta. Kada je EAGT počeo izdavati certifikate supervizora, postala sam licencirani EAGT supervizor.

S druge strane, nakon rata, pohađala sam formalno obrazovanje za superviziju. To je bilo u okviru projekta Sveučilišta u Götteborgu i dobila  od njih 2001. godine certifikat “Napredni supervizor”.

Bila sam dio nastavničkog tima u prvom formalnom (sveučilišnom) obrazovanju za supervizora u psihosocijalnom području u Hrvatskoj, predavajući “Timsku superviziju” i radeći metasuperviziju za studente. Ovo i dalje predajem, te sam napisala i neke članke vezane uz studijski program supervizije. Bila sam jedna od osnivačica Hrvatske nacionalne organizacije gestalt terapeuta (DGIPH), kao i Hrvatske nacionalne organizacije supervizora (HDSOR).

GOSTUJUĆI TRENERI UNUTAR EDUKACIJE:

• Ana Čović, klinička psihologinja, gestalt terapeutkinja i supervizorica
• sc Luka Marinovć, psiholog, gestalt terapeut i supervizor
• Tanja Dejanović Šagadin, klinička psihologinja , gestalt terapeutkinja
• sc. Dora Polšek, dr. med. spec. psihijatrije, gestalt terapeutkinja
• Iva Žegura, klinička psihologinja, gestalt terapeutkinja
• Tomislav Rončević, klinički psiholog, gestalt terapeut i supervizor
• sc. Aleksandra Stevanović, klinička psihologinja i gestalt terapeutkinja

AKREDITIRANI SUPERVIZORI – METASUPERVIZORI U SKLOPU EDUKACIJE:

• sc. Irena Bezić, gestalt terapeutkinja i supervizorica
• sc. Velimir Dugandžić, gestalt terapeut i supervizor
• Ana Čović, klinička psihologinja, gestalt terapeutkinja i supervizorica
• sc Luka Marinovć, psiholog, gestalt terapeut i supervizor

KOMPETENCIJE GESTALT SUPERVIZORA –  OKVIR ZA PRAČENJE NAPRETKA EDUKANATA U PROCESU STJECANJA KOMPETENCIJA ZA GESTALT SUPERVIZORA

Mnogi autori su se bavili definiranjem kompetencija koje supervizor treba imati radeći u pomagačkim profesijama i konkretno u gestalt psihoterapiji^[1] (Yontef, 1996.; Cohen i Laufer,1999.;Frawley-O’Dea i Sarnat, 2001.; Melnick i Fall, 2008.;Pack, 2009.; Novack, 2010.) Kompetencije pomagaća generalno uključuju sljedeća tri osnovna područja:

1. percepciju – sposobnost promatranja klijenta
2. interpretaciju – sposobnost objašnjavanja opaženog
3. intervenciju – sposobnost učinkovite intervencije.

Hawkins i Shohet (2000) ističu profesionalne kompetencije potrebne za kvalificirani supervizorski rad:

• sposobnost pomoći supervizantima da se osjećaju prihvaćeno, cijenjeno, shvaćeno (pod pretpostavkom da će se samo tada osjećati sigurno i dovoljno otvoreno da spontano komuniciraju o supervizijskim temama i potrebama za supervizijom)
• iskustva kao praktičar
• razumijevanje granica supervizije i sposobnost jasnog i međusobno dogovorenog ugovora sa supervizantom ili supervizantima
• usmjeravanje dijela supervizorove pozornosti na dinamiku supervizanta – što uvijek mora proizlaziti iz problema povezanih s terapijskim radom sa ciljem poboljšanja kvalitete rada u najboljem interesu klijenta
• razvijanje kontekstualno najboljeg okvira rada koji je primjeren polju i kontekstu
• u kojem se radi; treba biti dovoljno jasan da se može objasniti supervizantima, ali i dovoljno fleksibilan da se može prilagoditi promjenjivim potrebama i zahtjevima različitih tipova supervizanata
• takozvana “helikopterska sposobnost” – sposobnost promjene perspektive. Da bi to bilo moguće, važno je osvijestiti sve moguće razine i perspektive (fokus na klijenta, na supervizante i njihov proces, na vlastiti proces i odnos ovdje i sada). sa supervizantima, o klijentu supervizanta unutar njihovog šireg konteksta i o radu supervizanta unutar šireg konteksta organizacije i međuorganizacijskih pitanja), a zatim postupno proširivati ​​svoj fokus unutar supervizijske sesije

 

U TOM KONTEKSTU KOMPETENCIJE KOJE IMA GESTALT SUPERVIZOR SU:

1. a) Kapacitet (teorijsko znanje, razumijevanje, vještine) za pružanje podrške supervizantu kroz poticanje i kokreiranje sigurnog, podržavajućeg i etički jasnog okruženja za profesionalni supervizijski odnos
2. b) Kultiviran kapacitet za svjesnost i prepoznavanje svojih granica i okvira vezanih uz teorijsko i praktično iskustveno znanje sa kojim ima jasnoću oko donošenja odluka sa kime i kada može raditi ili ne raditi kao supervizor.
3. c) Znanja i vještine za procjenu rizika u datom supervizijskom kontekstu te zna o istome jasno uz uvažavanje komunicirati sa supervizantom (ima znanja i senzibilitet o potencijalu za posramljivanjem u superviziji i terapiji), bilo da je riječ o procjeni rizika koji je vezan uz klijenta, ili uz terapeute te uz njihovu situaciju. Može jasno procijeniti snage i potencijale vezane uz klijenta, terapeuta/supervizanta i njihovu situaciju kao i supervizijsku situaciju.
4. d) Kapacitete, znanje i iskustva da jasno komunicira i vodi dijalog sa supervizantom o hipotetskom narativu vezano uz pozadinu kliničke situacije koja se supervizira uzimajući u obzir kompleksnost odnosa i veza, fenomena intersekcionalnosti te kako ona utječe na samog klijenta u polju (povijesno, kulturološke i društvene fenomene i njihovu međuovisnost) i to kroz mogućnost razumjevanja trenutnih i povijesnih procesa koje su dio teškoća sa kojima se klijent nosi i koje prezentira
5. e) Znanja i vještine za prepoznavanjem karakterno relacijske dinamike i potencijala za kontakt koji je prisutan kako bi se bolje razumjele prepreke, daljnji potencijalni koraci i sadašnji potencijali terapijske i supervizijske situacije
6. f) Sposobnost korištenja razvojne perspektive u odnosu na procjenu kapaciteta za rad sa konkretnom osobom u terapijskom kontekstu
7. g) Kapacitiran je koristiti iskustvo u sada i ovdje kroz koje može voditi dijalog o razumijevanju procesa najboljeg načina na koje klijent funkcionira i pati
8. h) Koristi teoriju kako bi se oprezno kritički osvrnuo na iskustvo klijenta i terapeuta, terapeuta i sebe oslanjajući se pritom na teoriju supervizije, gestalt terapije, razumijevanje teorije psihopatologije, dijagnostike i relevantnih suvremenih istraživanja
9. i) Znanja o kokreacijskim datostima i procesima koji su prisutni u odnosu klijent terapeut i supervizant supervizor te ih prepoznaje i koristi kako bi pružao podršku supervizantu u procesu svjesnijeg razumijevanja šta se događa i kako može biti prisutan sa klijentom u najboljem interesu obzirom na kokreirano iskustvo i kontekst u kojem rade
10. j) Svjestan je važnosti kontinuiranog profesionalnog razvoja i metasupervizije kada je ona potrebna sa ciljem osiguravanja kvalitete rada i prevencije profesionalnog sagorijevanja.

^[1] Professional Competencies and Quality Standards: Specific Competencies of Gestalt Therapists – EAGT